Klisura Reke Djetinje

Reka Đetinja

Reka Đetinja

 Klisura reke Đetinje se nalazi u zapadnoj Srbiji, zapadno od Užica. Smeštena je u prostranoj brdsko planinskoj oblasti zapadne Srbije poznatoj pod nazivom Stari Vlah. Klisura počinje kod mesta Bioštanska Banja i proteže se do Užica. Ukupna dužina klisure se računa na oko 15 kilometara, a prosečan pravac njenog pružanja je zapad-istok a njene strme strane dostižu visinu i do 400 m iznad nivoa reke. Predstavlja kompozitnu, poligenetsku klisurastu dolinu koja mestimice poprima karakteristike i izgled kanjona. U svom severnom delu se nastavlja na kremansku kotlinu u kojoj spajanjem Konjske reke, Bratišne reke, Užičkog potoka i Tomića potoka, na 712 m.n.v, nastaje reka Đetinja. Klisura se završava neposredno kod užičkog starog grada gde se direktno otvara u prostraniju kotlinu u kojoj je smešten grad Užice.
 Ovo je manja prostorna celina koja ima izgled živopisne klisure usečene u moćnim naslagama krečnjaka. Dolinske strane su mestimično jako peribližene gradeći kratak, ali veoma atraktivan kanjon u centralnom delu klisure. U kanjonskom delu klisure korito reke Đetinje je snažno izmeandrirano čineći brojne slapove, brzake i virove.
 Dolina reke Đetinje odlikuje se naizmeničnim rasporedom kotlina i klisura, tako da se počev od izvora reke prema njenom ušću smenjuju Kremanska kotlina, klisura Ljutice, Bioštanska kotlina, staparska klisura, Turička kotlina (nastala meandriranjem Đetinje), Gradska klisura, Užička kotlina, Grotska klisura, Krčagovačka kotlina, klisura Vrela, Sevojnička kotlina i Uzićka suteska, kojom se dolina Đetinje utapa u požešku kotlinu.
Najduži (oko 10 km) i najživopisniji deo klisure je od Bioske do Užica (polja Turica), sa Staparskim i Sinjevačkim tesnacem. Prosečni godišnji proticaj Đetinje iznosi 6,00 m3/sec, a na profilu Velike brane iznosi 4,14 m³/sec.
 Klisura Đetinje je oduvek bila važan putni pravac čineći koridor kroz koji su oduvek prolazile važne saobraćajne veze. Danas kroz klisuru prolazi moderna železnička pruga Beograd – Bar, koja predstavlja jedan od najvažnijih železničkih saobraćajnih pravaca.

GRAD UŽICE

TURISTIČKA ORGANIZACIJA UŽICA

TURISTIČKO-INFORMATIVNI CENTAR

Klisura reke Đetinje, od Užica do brane Vrutci, predložena je za zaštitu kao prirodno područje treće kategorije i dobiće status predela izuzetnih odlika. Prostor klisure je  podeljen na režime zaštite drugog i trećeg stepena. Zaštitom će biti obuhvaćena 853 hektara, od kojih 98% klisure na teritoriji grada Užica, a dva na teritoriji opštine Čajetina.

Režim zaštite II stepena (lokaliteti „Sušica“ i „Suvodol – Krajačića stene“) iznosi 281 26 04 ha, odnosno 32,97 % od ukupne površine dobra, a režim zaštite III stepena iznosi 571 87 39 ha, odnosno 67,03 %.

Lokalitet „Suvodol – Karajčića stene” predstavlja kanjonski deo doline sa jako približenim i skoro vertikalnim stranama. Uklesan je u moćnim krečnjačkim naslagama i karakteriše ga prisustvo nekoliko oštrih rečnih meandara. Ovaj prostor obiluje raznovrsnim geomorfološkim fenomenima. Naročito je interesantna pojava takozvanih „lonaca“, krečnjačkih udubljenja u stenama rečnog korita (poznatih kao „Rajski otoci“). Na stranama kanjona su formirani visoki stenoviti rtovi sa kojih se do korita same reke spuštaju vertikalne litice.

Za lokalitet pod režimom zaštite II (drugog) stepena propisuju se mere zabrane: izgradnje industrijskih, rudarskih, metalurških, infrastrukturnih i drugih objekata i asfaltnih baza; izgradnje termoenergetskih objekata, vetrogeneratora, luka, robno-trgovinskih centara, uslužnih skladišta, magacina i hladnjača; vikendica i drugih porodičnih objekta za odmor; eksploatacija mineralnih sirovina i materijala rečnih korita; unošenje invazivnih vrsta; izgradnja objekata za reciklažu i spaljivanje otpada, obrazovanje deponija otpada, kao i ispuštnje otpadnih voda u vodotoke i zemljište; preoravanje prirodnih pašnjaka, livada i travnjaka, kao travnih staništa; ispaša stoke, osim na postojećim pašnjacima; seča koja nije u skladu sa planovima gazdovanja šumama; ostavljanje šumskog otpada, nastalog pri sanitarnoj seči; odnošenje stelje, lisnika i zemljišta; privredni ribolov; kampovanje i loženje vatre.

Režim zaštite II stepena radove i aktivnosti ograničava na: izgradnju objekata i uređenje prostora za potrebe očuvanja, unapređenja i prezentaciju prirodnih i kulturnih vrednosti, rekonstrukciju i održavanje postojećih objekata saobraćajne i ostale infrastrukture; izgradnju objekata i infrastrukture za potrebe rekreacije, ugostiteljstva i turizma i to na izgradnju objekata manjeg kapaciteta u tradicionalnom stilu koji su u skladu i sa potrebama seoskog i ekoturizma; pregrađivanje vodotoka i formiranja manjih vodoakumulacija na rubnim prostorima II stepena zaštite; održavanje i rekonstrukciju postojeće saobraćajne, komunalne i druge infrastrukture, stambenih i ekonomskih objekata, poljoprivrednih i šumskih gazdinstava; ribolov na rekreativni i naučnoistraživački, s tim što se na lokalitetu „Sušica“ zabranjuje svaki ribolov; sanitarni lov, zaštitu i unapređenje populacija divljači u lovištu i mere na unapređivanje staništa divljači; primenu hemijskih sredstava na upotrebu veštačkih đubriva na obradivim površinama, a za hemijska sredstva za zaštitu bilja uz saglasnost ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode; sprovođenje sanitarne seče (uklanjanje suvih, polusuvih i prelomljenih/izvaljenih stabala); gazdovanje šumama tako da se obezbedi očuvanje i održavanje delova postojećih prirodnih šuma; branje i sakupljanje flore i faune, prema Pravilniku o proglašenju i zaštiti strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva; reintrodukciju retkih i ugroženih vrsta divlje flore i faune, kao i preduzimanje mera aktivne zaštite faune (postavljanje hranilišta, veštačka gnezda i dr.); unošenje alohtonih divljih biljnih i životinjskih vrsta;  korišćenje i održavanje livada i pašnjaka kao travnih staništa, osim na površinama za potrebe dozvoljenih radova na izgradnji i rekonstrukciji objekata i uređenju prostora; kontrolisan pristup i boravak posetilaca na određenim uređenim lokacijama.

Režimom zaštite III (trećeg) stepena utvrđene su mere kojima se zabranjuje: izgradnja objekata hemijske industrije, metalurških i termoenergetskih objekata; rukovanje otrovnim, hemijskim i drugim opasnim materijama u prirodi; unošenje invazivnih alohtonih vrsta, posebno u šumske ekosisteme; obrazovanje deponija, odnosno deponovanje primarnih i sekundarnih jalovina i odlaganje komunalnog, industrijskog, opasnog i drugog otpada, kao i stočnog otpada i konfiskata i formiranje stočnog groblja; širenje postojećih naselja u pravcu područja za koje je utvrđen režim II stepena zaštite; ribolov (rekreativni, sanacioni i naučnoistarživački) na pojedinim delovima vodotoka koji su značajni za reprodukciju; ispuštanje otpadnih voda u vodotoke i zemljište; uništavanje i preduzimanje bilo kakvih aktivnosti kojima bi se mogle ugroziti strogo zaštićene i zaštićene divlje vrste biljaka, životinja; ispaša stoke, osim na postojećim pašnjacima; uznemiravanje faune i sakupljanje jaja; razoravanje pašnjaka i livada; oštećenje spomenika kulture i njihovo neprimereno korišćenje, odnosno promena namene.

Režim zaštite III stepena radove i aktivnosti ograničava na: izgradnju drugih industrijskih objekata i to manjih objekata za lokalne potrebe, kao i izgradnju manjih energetskih objekata i mini hidroelektrana, uz uslove Zavoda, izgradnju objekata turističkog smeštaja, infrastrukturne mreže i infrastrukturnih objekata u skladu sa održivim korišćenjem prirodnih vrednosti i kapacitetom prostora, odnosno unapređenje  rekreativnog i izletničkog turizma; skladištenje industrijske robe i građevinskog materijala, kao i vikendica i to na rubne delove zaštićenog područja, uz postojeća naselja; obrazovanje manjih objekata za upravljanje otpadom, koji služe za sakupljanje, skladištenje i tretman neopasnog otpada u rubnim delovima; odlaganje otpada je zabranjeno u granicama zaštićenog područja, u skladu sa zakonom; širenje građevinskih područja i to unutar i oko postojećih naselja, odnosno izgradnju individualnih stambenih objekata, kao i malih privrednih objekata; ribolov (rekreativni, sanacioni i naučnoistraživački); lov za potrebe održavanja optimalne brojnosti i zdravstvenog stanja populacija lovnih vrsta, kao i lovstvo, odnosno lov divljači u lovištu; održivo gazdovanje populacijama i staništima autohtonih vrsta divljači, u skladu sa zakonom; formiranje šumskih monokultura i alohtonih vrsta na šumskom zemljištu, osim u cilju sprečavanja erozije i sanacije devastiranih i neplodnih površina; održavanje postojećih poljoprivrednih monokultura; primena hemijskih sredstava i veštačkih đubriva na obradivim površinama, kao i hemijskih sredstava za zaštitu bilja, uz saglasnost Ministarstva, u slučaju kada se ne mogu otkloniti biološkim preparatima; sakupljanje gljiva, divljih biljnih i životinjskih vrsta u skladu sa Pravilnikom o proglašenju i zaštiti strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva; uređenje mesta i postavljanje opreme za privremeno odlaganje i sakupljanje komunalnog, poljoprivrednog i šumskog otpada; aktivnosti koje mogu dovesti do oštećenja ili degradacije objekata geonasleđa i geomorfoloških fenomena klisure; loženje vatre na mesta, određena za tu namenu; sve radove i aktivnosti koji mogu imati negativan uticaj na prirodne i druge vrednosti zaštićenog područja.